Kada i kako odstraniti madež

Osobito treba biti oprezan u slučaju prekanceroznih promjena koje zahtijevaju pojačan oprez i redovite kontrole

Madeži su kožne tvorbe građene od nakupina zrelih nevus stanica, čija je citoplazma djelomice ispunjena pigmentom, a površina pokrivena slojevitim epidermisom. Obično su okruglasta oblika, promjera manjeg od jednog centimetra, mogu biti izbočeni ili u razini kože. Unutar kože najčešće se prostiru u površnom (epidermisu) ili srednjem sloju (dermisu), a gotovo nikada u potkožju.

Većina ljudi ima od 10 do 40 nevusa, koji mogu biti različite boje - od boje kože, preko ružičaste, svijetlo smeđe, tamno smeđe, pa do potpuno crne. Postoje i rijetki oblici koji oko sebe imaju krug gotovo bijele kože bez pigmenta (halo nevusi), ili su tamno plave boje guste konzistencije (blue nevusi).
Javljaju se već u ranijem djetinjstvu, a najviše ih je tijekom mlađe odrasle dobi. U starijoj dobi postupno se smanjuje broj madeža, ali tada se javljaju druge, madežima slične kožne tvorbe, najčešće hiperkeratoze.
Postoji jasna obiteljska sklonost stvaranju i umnožavanju madeža, pa roditelji i djeca često imaju iste tipove madeža, čak na istim mjestima. Nepotvrđene teorije upućuju na to da se, ako postoji genetska sklonost, svakodnevnim brisanjem ručnikom oljuštene stanice madeža mogu usaditi u zdravu kožu i na taj način grupirati i množiti.



Madežima slične tvorbe


Druge kožne promjene i tvorbe sliče madežima mogu se nedvojbeno razlikovati samo histološki. To su prije svega seboroične [You must be registered and logged in to see this image.]
keratoze koje mogu sličiti običnim madežima, a katkad zbog crne boje pobuđuju sumnju na melanom, kao i dermatofibromi, bradavice, hemangiomi, papilomi, solarne pjege itd.

Najvažnije od svega je razlikovati benigne madeže od kožnih malignih tumora, prije svega melanoma. Točno su određeni kriteriji po kojima možemo [You must be registered and logged in to see this image.]
posumnjati da je madež zloćudan, a to su analiza rubova madeža, veličina, boja i ponašanje (ako raste, mijenja boju, vlaži, često se ozljeđuje, npr. brijanjem kod muškaraca). Melanomu su sklonije osobe svijetle puti. U muškaraca se često nalazi na trupu, glavi ili vratu, a kod žena na potkoljenicama. Iako zahvaća sve dobne skupine, vjerojatnost za nastanak melanoma povećava se s dobi, a značajna je i nasljedna sklonost.
Madežima slični mogu biti i drugi tumori kože, kao što su bazaliomi, Bowenov tumor, karcinomi i najopasniji, iako srećom vrlo rijedak, Merkel cell karcinom.
Osobito treba biti oprezan kod prekanceroznih promjena kože kao što su displastični nevusi, koji se još ne ubrajaju u maligne tvorbe, ali zahtijevaju pojačan oprez i redovite kontrole nakon odstranjivanja.

Za definitivnu dijagnozu najkompetentniji je patolog, pa prilikom odstranjenja svakog madeža treba odabrati metodu nakon koje se tkivo može poslati na patohistološku dijagnostiku.

Indikacije za odstranjivanje

Veličina, položaj i izgled madeža različiti su i ne treba sve odstraniti, ali ima i onih koji se moraju odstraniti ili barem redovito kontrolirati. Indikacije za odstranjivanje dijele se na medicinske i estetske.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Medicinske indikacije - uključuju madeže koji rastu, mijenjaju oblik i boju, ili se nalaze na mjestima iritacije. Pod iritacijom podrazumijevamo učinak sunčeva UV zračenja, što se ponajprije odnosi na madeže na licu, vratu i prsima. Madeži koji se stalno mehanički iritiraju (npr. svakodnevnim brijanjem kod muškaraca ili struganjem rubova grudnjaka kod žena) također spadaju u rizičnu skupinu. Medicinski najvažnije indikacije su madeži sumnjiva izgleda, koji upućuju na melanom, ali i druge kožne tumore, npr. bazaliome.

Estetske indikacije - riječ je prije svega o madežima na licu i vratu, jer su najvidljiviji, a estetski mogu smetati i manji madeži, osobito ako su brojni. Na prsima, trbuhu, leđima i ekstremitetima česti su veći grozdasto izbočeni nevusi koji ružno imponiraju, pa se i u tom slučaju preporučuje odstranjivanje.

Metoda ovisi o promjeni

Metodu odstranjivanja biramo prema indikaciji, zbog čega je jako bitan detaljan pregled liječnika koji se time bavi. Mora uključiti detaljnu anamnezu o ponašanju madeža i pregled mikroskopom. U slučaju sumnje na melanom ili prekanceroznu promjenu, točno je određen dijagnostički kriteriji.

Ako je osnovana sumnja da bi madež mogao biti melanom ili drugi maligni tumor, tada nema dvojbe - potreban je klasičan kirurški pristup, a to znači široka ekscizija.

Srećom, većina madeža je benigna po izgledu i ponašanju, pa se koriste manje agresivne i dobro kontrolirane metode odstranjivanja. Većinom je to radiovalna metoda koja ima karakteristike kirurške ablacije (ljuštenja), ali bez ožiljka i potrebe za šivanjem rane. Koristi se visokofrekventnim elektromagnetskim valovima (3,8 Mhz) i nema zračenja kao kod radiološke dijagnostike, koja rabi X-zrake, čije često i prekomjerno djelovanje može biti štetno. Osnovna karakteristika radiovalnog tretiranja kože i tkiva je velika preciznost rada, bez štetnog i razarajućeg djelovanja na okolno tkivo, za razliku od klasičnog elektrokirurškog učinka ili djelovanja nekih lasera. Primjenom različitih nastavaka i različitih oblika elektromagnetskih valova, tkivo i koža se mogu rezati i ljuštiti, a krvne žile istodobno se koaguliraju, pa nema krvarenja. S obzirom na to da ta metoda omogućuje precizan rad u površnom (epidermalnom) sloju kože, uvjetuje minimalnu traumu tkiva i zarastanje bez ožiljka, ili uz minimalnu, jedva vidljivu lokalnu depigmentaciju. Ta kvaliteta posebno je izražena pri odstranjivanju madeža na licu i vratu, gdje zbog obilnije prokrvljenosti rane brže zacjeljuju, pa već nakon nekoliko tjedana nema tragova zahvata. Nakon zahvata ranicu treba samo nekoliko dana štititi flasterima, a okolnu kožu tretirati kremama koje stimuliraju bržu epitelizaciju. Tkivo odstranjeno ovom metodom može se i treba poslati na patohistološku analizu.
Zbog svoje preciznosti, radiovalna tehnika operiranja preporučuje se i za druge estetske zahvate, npr. "facelift" i blefaroplastiku (estetska operacija vjeđa), ali najveću popularnost stekla je zahvaljujući odstranjivanju različitih kožnih tvorbi i izraslina, i to zbog atraumatskog učinka na kožu i zarastanja bez ožiljaka.

Laseri koriste svjetlo kao energiju kojom se tkivo reže ili destruira koagulacijom ili odstranjuje evaporacijom. O količini primijenjene energije ovisi i obim destrukcije kožne promjene i okolnog tkiva. Ako tkivo ispari, nemam materijala za patohistološku analizu.

Krioterapiju često koriste dermatolozi, a temelji se na primjeni vrlo niskih temperatura (-76°C do čak -196°C). Pogodna je za manje dobroćudne kožne tvorbe, posebno za bradavice na prstima i šakama. Hipopigmentacija na mjestu primjene, kao posljedica zahvata, estetski je prihvatljiva.

Elektrokirurške metode spadaju u starije metode i koriste toplinu kao energiju, a glavni nedostatak je oštećivanje kože oko madeža, pa su pogodne samo za odstranjivanje manjih fibroma i bradavica koji vise na tankim peteljkama.